Povijest

Povijesno razdoblje od 1945. godine do 1990. godine

U Zagrebu je 1947. osnovana Glavna uprava za melioracije i regulacije, a sve vodne zadruge pretvorene su u vodne uprave pod nadzorom Glavne uprave. Istodobno se osnivaju i Sekcije za vode u Zagrebu, Rijeci, Varaždinu, te Uprava za melioracije u Splitu. Ali već u veljači 1949. ukidaju se i vodne uprave i sekcije, a sve radove obrane od poplava i održavanja vodnih građevina obavljaju državna građevinska poduzeća osnovana za obavljanje hidrotehničkih radova.

U svibnju 1949. osniva se Komitet za vodoprivredu Vlade NR Hrvatske, u kojega se sastavu organiziraju Vodoprivredni odjeljci u Zagrebu, Sisku, Slavonskom Brodu, Varaždinu, Osijeku, Rijeci i Splitu.

1952. godine donesena je Opća uredba o vodnim zajednicama, koju je donijela Savezna vlada i primjenjivala se na području cijele Jugoslavije. Do donošenja te Uredbe i kasnijih zakona, pravnu prazninu u području vodnoga gospodarstva pokrivala je primjena propisa iz prijašnjeg razdoblja, osobito primjena Zakona o vodnom pravu iz 1891. Ti su propisi primjenjivani kao pravna pravila (bez citiranja u izrekama akata) pod uvjetom da nisu u neskladu s novim ustavom ni s političkim sustavom.

Vlada 1962. osniva četiri opće vodne zajednice, za svako od vodnih područja po jednu. Tako potkraj 1965. godine u Hrvatskoj djeluju Opće vodne zajednice: Opća vodna zajednica za savski sliv u Zagrebu, Opća vodna zajednica za dravski sliv u Osijeku, Opća vodna zajednica za istarsko-primorske slivove u Rijeci i Opća vodna zajednica za dalmatinske slivove u Splitu.

1965. godine donesen je Zakona o vodnom pravu - prvi cjelovit zakon kojim se pravno uređuje područje voda i vodnoga gospodarstva nakon iz 1891. godine, iste godine donesen je Zakon o vodama SR Hrvatske, kojim se utvrđuje podjela Republike na četiri vodna područja.

1967. godine donesena je Odluka o utvrđivanju vodnih područja. Za svako vodno područje osniva se opće vodoprivredno poduzeće, koje je odgovorno za održavanje jedinstvenog režima voda i organizator je svih radova građenja i održavanja vodnih sustava, obrane od poplava i drugih radova vodnog gospodarstva što se financiraju sredstvima na republičkoj razini. Opća vodoprivredna poduzeća pravni su sljednici općih vodnih zajednica. Opće vodoprivredno poduzeće za vodno područje sliva Save preuzima prava i obveze Direkcije za Savu.

Vodne zadruge pretvaraju se u vodne zajednice , koje dobivaju status poduzeća i osnivaju se za pojedina melioracijska područja.
Zakonom o vodama iz 1974. godine osnivaju se samoupravne vodoprivredne interesne zajednice (SVIZ) koje su nositelji poslova planiranja i financiranja u vodnom gospodarstvu. Opća vodoprivredna poduzeća pretvaraju se u operativne i izvođačke organizacije, a vodne zajednice (nakon izdvajanja poslova SVIZ-ova) organiziraju se kao vodoprivredna poduzeća za pojedine slivove pa se tako u Hrvatskoj organiziraju četiri SVIZ-a za vodno područja (u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu) ta četiri SVIZ-a udružuju se u Republičku vodoprivrednu interesnu zajednicu. Samoupravnim sporazumijevanjem općine osnivaju 23 SVIZ-a za slivna područja.

Kao operativne organizacije vodnoga gospodarstva djeluju četiri opća vodoprivredna poduzeća za slivna područja nastale od bivših vodnih zajednica.

Novim se Zakonom o vodama iz 1984. ponovno unose izmjene u organiziranju vodnoga gospodarstva: radne organizacije mogu se organizirati samo na razini vodnih područja (obavljaju operativne poslove i za vodna i za slivna područja). Naziv općeg vodoprivrednog poduzeća mijenja se u naziv ″Vodoprivredna radna organizacija za vodno područje…″ Operativne poslove na slivnim područjima obavljaju OOUR-i nastali od prijašnjih vodoprivrednih radnih organizacija za slivna područja, propisana je i obveza utvrđivanja slivnih područja i osnivanja SVIZ-ova za slivna područja i na (manjem) dijelu područja Republike na kojem to nije bilo do tada učinjeno. Djeluju samo četiri opća vodoprivredna poduzeća, koja su udružena u SOUR-u Vodoprivreda Hrvatske, a na preostalom dijelu vodnog područja primorsko-istarskih slivova utvrđuje se slivno područje i osniva SVIZ za primorsko-goransko-otočke slivove u Rijeci. Na vodnom području dalmatinskih slivova utvrđuju se slivna područja i formiraju SVIZ-ovi sa sjedištima u Dubrovniku, Metkoviću i Imotskom.

Povijesno razdoblje od 1991. do 2009. godine

Radikalne promjene u organiziranju vodnoga gospodarstva nastaju na osnovi Zakona o vodama (Narodne novine broj 53/1990.), koji se počeo primjenjivati 1. siječnja 1991. Zakon je donijet prvenstveno radi ukidanja sustava samoupravnog interesnog organiziranja i OUR-skog načina organiziranja vodoprivrednih poduzeća.

Ukidaju se i prestaju djelovati sve samoupravne vodoprivredne interesne zajednice, a njihova prava, obveze i sredstva preuzimaju javna vodoprivredna poduzeća (JVP).

Na državnoj razini organizira se JVP Hrvatska vodoprivreda, koje preuzima prava, obveze i sredstva SVIZ-ova za vodna područja, republičke vodoprivredne interesne zajednice i svih četiriju vodoprivrednih radnih organizacija za vodna područja. JVP Hrvatska vodoprivreda obavlja poslove ukinutih SVIZ-ova, poslove vodnoga gospodarstva što se financiraju sredstvima ostvarenim na državnoj razini, te izvršava zakonom povjerene javne ovlasti u upravljanju vodama.

Slivna područja koja su utvrđivale općine samoupravnim sporazumijevanjem, sada određuje Vlada Republike Hrvatske. Sada, u skladu s novim Zakonom, na državnoj razini djeluje JVP Hrvatska vodoprivreda, u kojem se organiziraju jedinice za operativno upravljanje vodama na svakom od četiriju vodnih područja sa sjedištima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu.

Na vodnom području primorsko-istarskih slivova osnivaju se dva JVP za slivna područja sa sjedištima u Rijeci i Labinu.

Javna vodoprivredna poduzeća za slivna područja bila su dužna u roku određenom Zakonom o vodama organizirati se kao društva kapitala u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima. Iz djelokruga javnih vodoprivrednih poduzeća za slivna područja izdvojeni su svi poslovi upravljanja vodama na slivnim područjima koje sada obavljaju Hrvatske vode, a ostali su im poslovi izvođenja vodnogospodarskih radova (građenje i održavanje vodnih građevina). Da bi se ta poduzeća mogla registrirati za obavljanje izvođačkih vodnogospodarskih poslova, moraju ispunjavati uvjete propisane Pravilnikom o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe koje obavljaju poslove osobito značajne za upravljanje vodama (Narodne novine broj 34/1996.) što ga je donio ravnatelj Državne uprave za vode u skladu s ovlasti iz Zakona o vodama. Ti su uvjeti: primjeren broj stručnih djelatnika, opremljenost specifičnim sredstvima rada, iskustvo u obavljanju poslova, te obveza kontinuiranog obavljanja specifičnih poslova među kojima su obrana od poplava i vodočuvarska služba.

Sva javna vodoprivredna poduzeća za slivna područja organizirala su se kao trgovačka društva.

Povijesno razdoblje nakon 2009. godine

Donesen je novi Zakon o vodama i Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva („Narodne novine“, broj 153/2009), te njihovih pedesetak podzakonskih akata, te je time zaokružen pravni okvir za upravljanje vodama te usklađen s pravnom stečevinom Europske unije.

Za upravljanje riječnim slivovima na državnom području Republike Hrvatske utvrđuju se vodna područja (njih 34): vodno područje rijeke Dunav i jadransko vodno područje.

Vodogradnja d.o.o. izvodi radove protiv štetnog djelovanja voda na:
Područje malog sliva „Kvarnersko primorje i otoci“, Područje malog sliva „Podvelebitsko primorje i otoci“, Područje malog sliva „Lika“